Luke 1:37-38 “…He ‘oku ‘ikai ha fo’i folofola ‘ae ‘Otua ‘e ta’emalava. Pea pehe ‘e Mele ko au ‘eni koe kainanga ‘ae ‘Eiki ke hoko mai kiate au ‘o hangee ko ho’o me’a….”
Kaveinga: “Malava he ‘aatakai ‘o e ta’emalava.”
Himi 363/610/603
Talateu
Ko Luke ‘i Nasaleti ‘i Kaleli na’e ‘i ai ha fefine ko Mele
moe tangata ko Siosifa. Ko Mele na’e ‘ikai ko ha palofita pe fa’a nofo mo tauhi
ki he temipale. Ka ko Mele koe ki’i fefine na’e kei “taupo’ou” pe pea
na’a ne nofo ke teu ‘ene mali moe tangata ko Siosifa. Pea na’e ‘i ai ha ‘Angelo
ko Kepaleli na’e ha’u moe fekau ‘ae ‘Eiki taupotu kia Mele ke fakafou mai ‘i
hono manava taupo’ou ‘ae Misaia koe Fakamo’ui
‘o mamani. Koe hili ‘eni ha mahina ‘e 6 hono fakahaange ‘e he ‘Angelo tatau
ai pe ha fekau kia ‘Elisapesi ke fakafou mai ‘i hono manava na’e pa’a ‘ae
fakamelomelo ‘o Sisu ‘ia Sione papitaiso (Sione 1:11-20). ‘Oku
tokanga foki ‘a Luke ke ne fakahaa’i mo fakafaikehekehe’i ‘ae
ongo foha ‘oku ‘amanaki ke na hoko fakapalofisai mai. ‘I he talanoa ni ‘oku
‘ikai koe misiteli ‘oe ‘alo’i taupo’ou ‘ae tefito’i fakamamafa
‘a Luke ka koe “tui” fakasevaniti ‘a Mele na’e fai’aki ‘ene
talangofua ‘o fakatatau ki he lea ‘ae ‘Angelo “…He ‘oku ‘ikai ha fo’i
folofola ‘ae ‘Otua ‘e ta’emalava. Pea pehe ‘e Mele ko au ‘eni koe kainanga ‘ae
‘Eiki ke hoko mai kiate au ‘o hangee ko ho’o me’a….” pea ko ia ‘etau veesi malanga.
Koe vete ‘oe potu tohi
‘I hotau mamani he ngaahi ‘aho ni ‘oku
fu’u faingata’a fau ke nau tali ‘ae “mo’oni” ko ia hono ‘alo’i
‘o Sisu ‘e he taupo’ou ko Mele ko ha me’a na’e hoko ‘i he hisitolia
hotau mamani pea ‘oku fefakamo’oni’aki ‘enau ngaahi fakatotolo he mala’e
kehekehe pe. Ki he kakai ko ia ‘oku hoko ‘ae ngaahi ngaue mana ‘a Sisu,
ko ‘ene ha fakakehe (transfiguration) pea pehee ki
he’ene toetu’u mei he pekia, ‘a hono
fakafotunga mai ‘e he ‘Otua ia ki hotau mamani koe ngaahi hisitolia kotoa pe ia
‘oku ala ke faka’ikai’i mo fakafekiki’i. Koe tui
ko ia ‘ae Kalaisitiane ‘oku ‘ikai fakatefito ia hono ‘alo’i taupo’ou pea
‘oku ‘ikai foki hano fu’u lave’i ‘e he ngaahi Kosipeli koee ka ‘oku nofo ‘ae
fakamamafa ia ‘i he hoko ‘ae Folofola ‘o mo’oni he “pekia”
moe “toetu’u” ‘ae ‘Eiki.
Ka ‘i he talanoa ni ‘oku fakaha ai ‘e
Luke ha ongo mo’oni’i me’a ‘e 2.
1.
‘Ia Sisu na’e kamata ai ‘e he ‘Otua ha “fakatupu
fo’ou” ‘o fou mai ‘i he’ene mo’ui moe ngaue ‘a ‘ene pekia
moe toetu’u pea moe fakangata ‘oe angahala ‘i he
Kolosi. Pea kuo ne fakatau’ataina ‘ae kakai ke nau omi ki he ‘Otua
‘i he loto tui moe fakatomala.
2.
Na’e tomu’a
hoko pe ‘a Sisu ia koe ‘Alo ‘oe ‘Otua te’eki ke fa’u ia he manava ‘o
‘ene fa’ee ko Mele. Pea ‘ikai ia ko ia pe ka na’e ‘ikai ke ne toki hoko koe
‘Alo hili hono ‘alo’i. Na’e ‘ikai ke toki fai ‘e Sisu ha ngaue lelei mo mana
‘io pea na’a mo ‘ene pekia moe toetu’u pea toki lau ai ia koe ‘Alo ‘oe ‘Otua.
’Ikai! Kia Luke koe ‘Alo mo’oni pe ia ‘oe ‘Otua pea na’a ne hoko
mai pe ia ki he mamani koe ‘Alo pe ia ‘oe ‘Otua. Koe ‘ai kakano ‘a
e ‘Alo
Koe pole’i ‘e Mele ‘ae fekau ni
Kia Mele koe fo’i taimi ‘ena ‘oku ne
teu ke fehangahangai mo ia ‘o fakatatau ki he fekau na’e fakahaa ‘ae ‘Angelo.
1.
Ko
hono ‘uhinga kainga he ‘oku fepaki lahi ia moe ouau toputapu ‘oe mali he kuopau
ke ne feitama’i ‘ae tama lolotonga ia ‘ene tauhi molumalu ‘ena fetukupa’aki mo
Siosifa.
2.
Na’a
ne ‘amanaki pe ‘e fu’u faingata’a fau ki he kakai ke nau tui ‘oku
ne tu’itu’ia ki he Laumalie ‘oe ‘Otua.
3.
Na’a
ne ‘ilo pe ‘e loto mamahi lahi ‘a Siosifa koe’uhii ko ‘ene
feitama ni pea ‘e malava ke ne li’aki ia. ‘Oku lea ki ai ‘a Matiu “Pea ko
Siosifa ko hono hoa neongo koe tangata tauhi tu’utu’uni ka na’e ‘ikai te ne
loto ke faka’ilo ia ka na’a ne pehee ke tukuange fakafufuu pe.” (Matiu
1:19).
4.
Na’a
ne ‘ilo pe ‘e lau’i ia ‘e hono ngaahi kaungaa me’a/ famili /
Siasi koe fefine fe’auaki mo tono ia.
5.
Na’a
ne ‘ilo fakapapau foki kuopau ke fehangahangai moe mate, manukia mo
luma’i ia koe’uhii pe koe hoko mai ‘oe me’a ni. Pea fakatatau ki he
lao kuopau ke tautea mate ia ‘a ia ko hono tolo maka’i (Teutalonome 22:13 ff).
Ta’emalava
ki he malava
Fakatupu
- TM: Na’e maha ‘a mamani
Sela fa’eli’i ‘o Aisake he ta’u 90
- TM: Motu’a pea na’e pa’a
Ko e ngaahi mana kotoa kae tukuange ‘a ha’a
‘Isileli
- TM: ‘ikai tau’ataina
Vaheua Tahi kulokula
- TM: melemo
Faka’auha ‘o Seliko
- ‘Ikai iai ha me’a tau
Ko Daniel he ‘ana ‘oe fanga laione
- TM: natula ‘o e laione
Sitaleki, Abendico, Mesake Shadrach, Meshach, and Abednego
Taniela 3:8
-
TM: vela
Ngaahi
mana ne fafanga ‘aki ‘ae kau ‘Isileli he toafa
-
TM: koe
me’akai too mei langi
Hannah
ko e fefine pa’a ne fa’ele’I ‘a Samuela
-
TM: pa’a
Ikuna ‘a
Tevita ‘ia Kolaiate
Fanau’I
‘o Sisu
-
TM:
taupo’ou
Luliu e
vai ki he uaine
-
TM ikai
‘iai ha toe me’a hu’i
Fafanga
‘a e toko 5000
-
TM: si’I
e me’akai (sio ke lau ‘a Filipe)
Luelue
‘a Sisu pea mo Pita he fukahi vai
-
TM:
Kalavite
Fakamo’ui
‘a Lasalosi mei he mate, ‘aa e kui
-
TM
without medical intervention
Toetu’u
‘a Sisu
-
TM ikai
ko ha me’a maheni
Koe fakahaa kia Mele ‘ae fekau ni
‘I he taimi na’e fakahoko ai ‘e he
’Angelo ‘ae fekau ni kia Mele na’a ne tomu’a fetapa’aki ‘aki ‘ae lea koe “…Si’oto
‘ofa, ‘a koe kuo ‘ofeina..” pea ko hano toe
fakaleaange “..’a koe kuo ke ta’imalie he Kelesi ‘ae ‘Otua!” kae
lolotonga ‘ene fu’u mo’utafu’a kuo toe ta’ota’o atu ‘ae ‘angelo; “‘E Mele ‘oua
‘e “manavahe” (Greek: phobeo, "to be in an apprehensive
state, be afraid, become frightened," (from which we get our English word
"phobia") he kuo ke ta’imalie mei he ‘Otua…” Neongo
na’a ne mo’utafu’ua (Greek: diatarasso, which means to
"confuse, perplex) ‘i he me’a ni he koe kakano ia ka kuo ‘osi nofo’ia
ia ‘e he Kelesi ‘ae ‘Otua pea ko hono fatongia pe koe fakaongo leva ki
hono ‘Otua. Kia Luke ko Sakalaia na’a ne loto ke ‘omi ha fakamo’oni ko
Sione papitaiso koe fekau ni koe fekau ‘ae ‘Otua “…teu ‘ilo ‘i ha ‘ae me’a
ni?...” (Sione 1:18) ka kia Mele na’a ne fakahaa’i atu ‘ene tui
“ ke hoko mai kiate au ‘o hangee ko ho’o me’a…”
Koe fakaakonaki
Koe
natula tonu ‘e tangata koe Ta’emalava. ‘Oku talamai ia Loma 3:23 “he kuo fai
angahala kotoa pea ‘oku ‘ikai ke tau a’usia ‘a e hoifua ‘a e ‘Otua.
Ko hota
natula ko e fai angahala (our true nature is sin) ‘aia ko e ‘aatakai ia ‘o e
ta’emalava. Pea koe ‘uhinga ia ‘oku ta hee ai koe kei mahalo ‘oku ta sai pe.
‘Ilo ‘oku ta too nounou pea ta’emalava kae ala mai ‘a e malava ‘a e ‘Otua ‘o
Fakamanavahake kitaua.
Sio leva
kia Selemaia 29:11 ‘Oku ou ‘ilo ‘a e ngaahi fakakaukau (palani) ma’a kimoutolu.
Pea koe ngaahi fakakaukau ‘e iku kiu he lelei.
‘Oku
‘iai ‘a e fokotu’utu’u moe fakakaukau ‘a e ‘Otua ma’akitautolu taki taha. Hu’i
leva ‘a e kofu ta’emalava kata pulupulu ‘aki ‘a e malava
Ko e haa e fakafo’ituitui ‘o e ta’emalva?
Ko e ngaah ui ‘oku kehe – ka koe me’a ‘oku mahu’inga ke tau
kumi ki he Malava ‘I he uhouhonga ‘oe ‘etau Ta’emalava
Ngaahi tukia’anga ‘o e malava: Sio TV,
Facebook etc…
‘oku kehekehe pe he ‘oku tufa takitaha kitautolu ki he tapa
kehekehe ‘o e mo’ui. Ka kohono fakalukufua Selemaia 29:11 pea moe Loma 8:28
“…he koe kakai kitautolu kuo ului ‘o fakatatau ki he ‘ene tu’utu’uni.”
Fakama’opo’opo
“’Oku ‘ikai ha fo’i folofola ‘e
ta’emalava” Ko ha mo’oni fungani ‘eni! Pea koe fungani ‘oe mo’oni ko ia ‘oku
kei ta’imalie ai hotau mamani he ngaahi ‘aho ni. Na’e kata ‘a Sela ‘i hono
fakahaange ‘e feitama (Senesi 18:9-15) pea puputu’u ‘a Sakalaia (Sione 1:18) ka
kia Mele …Ko au ‘eni koe
kainanga ‘ae ‘Eiki ke hoko mai kiate au ‘o hangee ko ho’o me’a…” Na’a ne ‘io ki
he “malava” lolotonga ia ‘oku kaapui ia ‘e he “ta’emalava”
‘io na’a ne lau ia ko hono Kie fetau ki he ‘aho ‘oe katoanga
ta’ane ‘ae Lami moe kakai ‘oku talangofua ta’e teteki kiate
ia. Kainga tau lea fakataha mu’a mo si’i fa’ee ‘a hotau Fakamo’ui ko Sisu
Kalaisi…“Ko au ‘eni koe
kaunanga ‘ae ‘Eiki ke hoko mai kiate au ‘o hangee ko ho’o me’a.” ‘Eiki
liliu ‘a hoku loto keu tui ai pe ki ho poto kae faingofua pe keu talia keu fai
ho Finangalo ia.” ‘Emeni!
Koe haa hota ta’e malava he ‘ahoni?
No comments:
Post a Comment