Saturday, November 5, 2022

Love Wins – Ikuna pe ‘a ‘Ofa

 Malanga Sapate Tamai May, 15th. 2022

Ngaue 11: 1-11 – Semisi Fetokai

Sione 13:34-35 - To’a Pole

Himi: 614, 538, 114 

Kaveinga: Love Wins – Ikuna pe ‘a ‘Ofa moe Sapate Tamai

Ko e Fekau Fo‘ou  Sione 13:34-35

31Pea hili e ‘alu ‘a Siutasí, pea pehē ange ‘e Sīsū kiate kinautolu,

“‘E fakalāngilangi‘i heni e Foha e Tangatá. Pea ‘e toe fakalāngilangi‘i ‘e he Foha e Tangatá ‘a e ‘Otuá. 32Pea hili hono fakalāngilangi‘i e ‘Otuá ‘i he Foha e Tangatá, pea ‘e fakalāngilangi‘i leva e Foha e Tangatá ‘e he ‘Otuá. ‘E vavé ni pē hono fakalāngilangi‘i ia ‘e he ‘Otuá. 33‘E toe si‘i pē, fānau, ‘etau ‘i heni mo aú, pea te mou toki fiu kumi au. Ko ia ai na‘á ku tala ange ki he kakaí, ‘‘E ‘ikai ke mou lava ke ‘alu ki he feitu‘u ‘oku ou teu ‘alu ki aí.’ 

Text:

34 Pea ko e fekau fo‘ou eni ‘oku ou tuku atu kiate kimoutolu, ‘Ai ke mou fe‘ofo‘ofani, ‘o hangē ko ‘eku ‘ofa‘i kimoutolú. 35 Kapau te mou fe‘ofo‘ofani, pea ‘e mahino leva ki he kakai kotoa pē ko ‘eku kau ako kimoutolu.”

 

Talamonu ki he ngaahi Tamai

-         Faka’ilonga ‘ae kau matu’a pehee foki kiate ki nautolu kuo mavahe atu

-         Personal Testimony about my dad

-         ‘Ofa ke tolutolu hama ai pe ‘a Laumalie moe Kelesi ‘o Sihova ke kei mohu e monuu ‘I homou ngaahi hala

-         Sakeasi, Niu, To’a mo Mosese

‘Oku momofi pea mafana atu ‘a ‘eta ‘ofa he pongipongini’ ‘o lave ai e ngaahi tamai

Introduction

Koe fekau fo’ou (fresh)

1.     Koe teuteu ‘eni ‘a Sisu ke ‘ave ia ki he Kolosi pea koe taha ‘eni ‘oe ngaahi lea talatuku ki he ‘ene kau akonga

2.     ‘Oku ne tala koe fekau fo’ou: “ Ke mou Fe’ofa’aki pea koe me’a ia ‘e ‘ilo’I ai kimoutolu”

3.     ‘Oku ‘ikai ko ha fekau fo’ou ‘eni he anga ‘o e tukufakaholo ‘o e folofola

a.     Tau Sio kia Ma’ake 12:30 ‘unu’unu atu ‘a e kau Falesi ‘o ‘eke kia Sisu, kofee ‘ae fekau ‘oku tu’ukimu’a

4.     Koe anga fefee ‘oku fo’ou ai ‘a e fekau ko’eni

a.     ‘Oku ‘uhinga ‘a Sisu koe fakafotunga ‘o e fekau ‘oku fo’ou pe ‘oku Fresh

b.     Koe fekau kuopau ke experience

c.      Koe fekau kuopau ke ongo’i

d.     ‘I hono liuliu mei he Creek: Koe Philia Love – Koe ‘Ofa ‘oku practice by receptive emotions. Koe fetafeaki ‘a e ‘Ofa ‘o hange ha toto mo’oni (True Brotherhood)

e.     Creek definition: Philia means close friendship or brotherly love in Greek and often called the highest emotional state of love

f.       Cousin fakapapalangi ‘oku ‘ikai ‘iai hano ‘uhinga fakahangatonu ‘I he liliu fakatonga

                                                              i.      Koe me’a ia ‘oku makehe ai ‘a hota tukufakaholo fakaTonga he ‘oku mahino ‘a ‘eta vaaofi mo hota tu’unga ‘I he hingoa

                                                           ii.      Tuofefine, fa’etangata, Tamai, Mehikitangata, Fa’ee

g.     Philia Love is our identity in Christ

h.     Koe ‘Ofa faka‘Otua  

Kaveinga: Love Wins – Ikuna pe ‘a ‘Ofa

Koe me’a leva ‘oku Fakafotunga pe fakafo’ou ‘aki ‘e Sisu ‘a e Fekau koe ‘Ofa-fakatautehina

1.     ‘Oku fo’ou (fresh) ‘a e fekau he kuo fufulu va’e ‘a Sisu

2.     Na’e to’o hono pulupulu fakafaiako kae no’o ‘aki ia ‘a e tauveli.

3.     Vessi 4: “ Naʻe tuʻu hake ia mei he ʻohomohe, ʻo tuku hono kofu; pea toʻo ʻa e holoholo, ʻo nonoʻo ia.”

4.     Koe demonstrate ia ‘o e fo’ou ‘a e fekau

5.     When I am washing feets, he’ikai teu lava ‘o siolalo

6.     Koe me’a ia ‘oku fresh ai ‘a e fekau ‘oe ‘ahoni

7.     Koe Siasi ‘oe Fufulu va’e

Love Wins – Ikuna ‘a ‘Ofa

Kapau te tau fe’ofa’aki ‘e ‘ilo kitau tolu ‘e mamani ko e kau muimui ‘o Kalaisi

1.     ‘E To’o hotau pulupulu fakalangilangi kae tui hotau tama’io’eiki

2.     Ne vete ‘e Sisu hono ‘itaniti kae no’o hono taueli koe sevaniti

3.     Ne vete ‘e Sisu hono langilangi kau pulupulu hono humbleness “fakatoo-ki-lalo”

4.     Ko e teunga ‘oe ‘Ofa fakatautehina ‘oku no’o tauveli, ‘oku no’o holoholo

5.     Koe fekau fo’ou ‘oku no’o ‘aki e tauveli holoholo - Ko e sipinga ‘eni ‘oe fekau fo’ou

6.     ‘Oku no’o e tauveli holoholo pea tulolo ‘o fufulu va’e

7.     Koe fakafotunga ‘eni ‘oe fe’ofa’aki fakatautehina: Koe fefufulu va’e ‘aki  

Hope someone experience your love today

Story 1Father and the child in the subway train - how to we react: angafefee ‘etau fakafeangai mo hotoau ‘aatakai?

Koe ‘aatakai ‘oku totonu ke e’a ai ‘a e Brotherly Love

1.     ‘Oku ‘iai ‘a e takanga fakatautehina ‘oku ‘ikai fou ‘ia Kalaisi

2.     Koe Takanaga ‘Ofa fakatautehina ‘oku uho ‘aki ‘a Kalaisi

Story 2koe ‘ofa ‘a e tamai – Sifa Hingano

Meihe Conference a e Kalifornia Districk: Sifa Hingano’s Story: foloau ki motu ke malanga pea too ‘ae afaa, talamai he ‘eiki vaka, tau foki, tala atu ‘e Sifa foloau pe, ‘eke he’e ‘eiki vaka, fefee ‘a e ki’I tamasi’i? tali ‘e Sifa: I’ll take care of him!

-         Keep on sailing

-         I will take care of him

Conclusion

Teu foki ki he me’a na’aku lave kiai ‘ane nai:

1.     ‘I he tukufakaholo fakaTonga: We don’t have a direct translation for the word “Cousin”

2.     Cousin is a distance term ‘ihe tauhi vaa pea ‘oku ‘ikai ‘omi ia moha obligation

3.     Famili is closeness term: tuonga’ane, tuofefine,

4.     Famili: Ko e ‘Ofa Fakatautehina ia ‘oku fetafeaki ai ‘a e ta’ata’a

‘Oku ‘ikai koe Transactional Love:

1.     Koe ‘Ofa atu kae ‘Ofa mai “if you love me, you gonna give me this car” We have been caught up in Transactional Love:

2.     ‘omai e me’a meia koe kau ‘oatu e me’a koloa, ko e ‘ofa oku fetongi koloa

Demonstration 1: White Board

Watch your thoughts – Tokanga’I ho’o fakakaukau

They become words – he tenau hoko ko ho’o lea

Watch your words. – Tokanga’I ho’o lea

They become deeds – he tenau hoko ko’o ngaue

Watch your deeds – tokanga’I ho’o ngaue

They become habits – he tenau hoko ko ho’o to’onga 

Watch your habits – Tokanga’I ho’o to’onga

They become character – he tenau hoko ko ho’o ‘ulungaanga

 Character is everything – Tokana’I ho ‘ulungaaga he’e hoko ia ko ho’o ko’ho’o mo’ui

Hiva: Tokanga’I ho ngutu ho lea

Ko e ‘ofa ‘oku ohi ‘e Sisu kiakitautolu he ‘ahoni

1.     Ko e ‘Ofa Fakatautehina

2.     Ko ‘ofa ia ‘oku ‘omi ‘e Sisu Ko hotau identity in Chris

3.     Philia Love (Brotherly) is our identity in Christ

4.     Ko e ‘Ofa Fakatautehine ‘oku fetafeaki ai ‘a e Ta’ata’a ‘Eiki

5.     Ko e ‘Ofa Fakatautehine ‘oku no’o ‘aki ia ‘a ta’ata’a ‘oku mo’ui

6.     Ko e ‘Ofa fakatautehina ‘oku no’o ‘aki ia ‘a ta’ata’a mei ‘itaniti

7.     Ko e ‘Ofa fakatautehina ‘oku no’o ‘aki ia ‘a e mo’ui ‘oku uho ‘aki ‘a Kalaisi

Demonstration 2: Colored Sin turn to white

Koe lingi ‘a Kalaisi ‘ia kita pea ‘oku ma’a

Lau ‘a Pita, ‘oua mu’a na’a ngata pe hoku va’e! Fufulu kotoa

Hiva: Koe Fuka ‘o e Ikuna ‘oku vilingia ‘I hoku loto

          Ko e Fuka ‘o e ‘Ofa

Story 3

Told by Ravi Zachariah Story of the Rich Art Gallery

The son of the Rich man often wanders out to the street and one day he met this homeless man. The talked about his Art Gallery. The homeless person got paper and crayon and draw a portrait of this son of the rich man. The Son took this drawing and hung in his father Gallery. One day the homeless person heard that the son dies and everything in Gallery will be auction out.

Crowd gathered and the auctioneer said there are 2 conditions: 1. The son portrait will be the first to auction out. 

I Kolinito 13:3 – 10

Ka ne ko ʻeku lea ʻaki ʻae ʻelelo ʻoe kau tangata mo e kau ʻāngelo, ka ʻoku ʻikai te u maʻu ʻae ʻofa, kuo u tatau mo e ukamea pakihi mo e simipale tatangi. 

Pea kapau teu faʻa kikite, peau ʻilo ʻae ngaahi meʻa fakalilolilo kotoa pē, mo e ʻilo kotoa pē; pea kapau te u maʻu ʻae tui kotoa pē, teu faʻa hiki ai ʻae ngaahi moʻunga, pea ʻikai te u maʻu mo e ʻofa, ko e meʻa noa pē au. 

Pea kapau te u ʻatu ʻeku ngaahi meʻa kotoa pē ke fafanga ʻaki ʻae masiva, pea kapau te u foaki hoku sino ke tutu, pea ʻikai te u maʻu mo e ʻofa, ʻoku ʻikai hano ʻaonga kiate au. 

‌ʻOku kātaki fuoloa ʻae ʻofa, pea ʻoku angalelei ia; ʻoku ʻikai meheka ʻae ʻofa; ʻoku ʻikai fielahi ʻae ʻofa, pe fakafuofuolahi ia, 

‌ʻOku ʻikai ke fai taʻengali ha meʻa, ʻoku ʻikai ke kumi ʻene meʻa ʻaʻana, ʻoku ʻikai ke ʻitangofua, ʻoku ʻikai ke mahalo kovi; 

‌ʻOku ʻikai ke fiefia ʻi he angahala, ka ʻoku fiefia ia ʻi he moʻoni; 

‌ʻOku ne ʻufiʻufi ʻae meʻa kotoa pē, ʻoku tui ia ki he meʻa kotoa pē, ʻoku ʻamanaki lelei ki he ngaahi meʻa kotoa pē, ʻoku kātaki ʻae meʻa kotoa pē. 

‌ʻOku ʻikai fakaʻaʻau ʻo ngata ʻae ʻofa: ka ko e ngaahi kikite, ʻe ngata ia; pe ko e ngaahi lea, ʻe ngata ia; pe ko e ʻilo meʻa ʻe mole atu ia. 

He ʻoku tau ʻilo fakakonga pe, pea kikite fakakonga pe. 

10 Pea ʻoka hokosia ʻaia ʻoku haohaoa, ʻe mole atu ʻaia ʻoku fakakonga pe

Ma’ake 12: 28 - 30

28 ¶ Pea ko e tangata tohi ʻe tokotaha, naʻa ne fanongo ki heʻenau fetauʻaki, pea ne ʻilo kuo tali lelei ʻe ia ʻakinautolu, pea haʻu ia ʻo fehuʻi kiate ia, “Ko e fekau fē ʻoku lahi ʻi hefono kotoa pē?” 

29 Pea pehēange ʻe Sisu kiate ia, “Ko e lahieni ʻi he ngaahi fekau kotoa pē, ‘Fanongo, ʻe ʻIsileli; Ko Sihova ko hotau ʻOtua ko Sihova ʻoku taha pe: 

30 pea ke ʻofa kia Sihova ko ho ʻOtua ʻaki ho loto kotoa, pea mo ho laumālie kotoa, mo ho ʻatamai kotoa, mo ho mālohi kotoa.’ Ko e lahi eni ʻi he fekau. 

31 Pea ko hono ua ʻoku tataumo ia, ‘Ke ke ʻofa ki ho kaungāʻapi ʻo hangē pe ko koe.’ ʻOku ʻikai ha fekau ʻe lahi hake ki he ongo fekau ni.”

 

No comments:

Post a Comment

Biblical Counseling Notes February

  Anxiety Misplaced of fear and worry is the beginning of anxiety. Fear and worry are not inherently bad or wrong but how we react to it t...